nauka

Naučnici su naučili krave da idu uredno da piške u WC da bi smanjili zagađenje

Krave trenirane da uriniraju u prostoriji predviđenoj za to “pokazale su nivo performansa uporediv sa decom”, navodi se u novom istraživanju.
Calves trained to urinate in an indoor latrine “showed a level of performance comparable to that of children,” according to a new study.
Krava koristi toalet. Fotografija: Farm Animal Biology (FBN)

Krave koje koriste toalet — zaista tako nešto do sad nismo imali gde da čujemo.

Ipak, ispostavilo se da će krave koje su naučene da koriste toalet postati pravi trend u agrikulturi, kaže tim ljudi koji je obučio krave da uriniraju na za to predviđenim mestima. Takozvani “MooLoo” trening mogao bi umanjiti zagađenje životne sredine koje potiče iz kravljeg urina, a ova praksa mogla bi smanjiti emisiju amonijaka koju proizvode ovakve farme, kako bi se borili protiv klimatskih promena.

Reklame

Ovi novi podaci “su originalni i pokazuju da postoji neiskorišćen kognitivni kapacitet životinja, koji bi mogao da pomogne da se umanji šteta po životnu sredinu, a da se životinje ne ugrožavaju,” piše u istraživanju objavljenom u ponedeljak u Current Biology

Iako ova pojava dresiranih krava deluje neočekivano ili kao novost za mnoge od nas, Jan Langbajn, psiholog za životinje sa Istraživačkog instituta za biologiju domaćih životinja i koautor ovog istraživanja, kaže da ovi rezultati “ne iznenađuju”, uzevši u obzir činjenicu da su kognitivne veštine krave potcenjene.

“Prethodna istraživanja pokazala su da, što se tiče sposobnosti učenja, krave autonomno uče kako da operišu različitim uređajima u štali, kao i da se pomeraju na određena mesta nakon što su izložene različitim stimulusima”, rekao je Langbajn u mejlu.

“Čini se da mogu da uče da povežu uriniranje sa određenim mestom, kao i da mogu razviti svesnost asocijacije između vršenja nužde i dobijanja nagrade”, rekao je on. “I u literaturi postoje podaci o mogućnostima i neurofiziološkim osnovama za to kako ove krave uče.”

Imajući to na umu, Langbajn i njegove kolege razvili su eksperimentalni prostor kako bi videli da li se krave mogu naučiti da svoju potrebu za uriniranjem napolju mogu zaustaviti dovoljno dugo da došetaju unutra u specijalno dizajniranu prostoriju-toalet.

Reklame

U ovom eksperimentu učestvovalo je 16 krava, a bile su podeljene u dve grupe. Životinjama su davane nagrade u vidu hrane kad god bi urinirale u ovim prostorijama, i nežno su polivane vodom kada bi urinirale napolju, kako bi se odvikle od toga.

Ove vežbe su izvođene iznova i iznova tokom nekoliko nedelja, a 11 od 16 krava se pokazalo kao uspešno obučeno, čak i kada su prolazi od spoljašnjosti do toaleta bili produženi. Na kraju eksperimenta je više od dve trećine krava “pokazalo nivo performansa uporediv sa decom, pa čak i veći od veoma male dece”, piše u istraživanju.

Urin krava je veliki izvor emisije amonijaka, što izaziva štetu po životnu sredinu, kontaminirajući vodu i zemljište oko ovih farmi. Mikrobi koji se žive na farmama takođe ovaj amonijak mogu pretvoriti u azotsuboksid, što je gas koji doprinosi efektu staklene bašte i ubrzava klimatske promene.

“Amonijak je indirektno gas koji doprinosi efektu staklene bašte”, objašnjava Langbajn. “Oko 96 posto emisije amonijaka potiče iz agrikulture, a veliki deo toga od uzgajanja krava, bilo direktno iz vazduha u štalama ili iz fiziološkog otpada. Amonijak je zaslužan za veliki deo azota koji završava u zemljištu, vodi i atmosferi, što može dovesti do eutrofikacije zemljišta i vode” i da izazove “asidifikaciju zemljišta i direktno da šteti biljkama.”

Zbog ovih problema, agrikulturna udruženja širom sveta pokušavaju da pronađu metode da umanje emisiju kako na lokalnom, tako i na globalnom nivou. Ovo novo istraživanje pokazalo je da bi krave trenirane da koriste toalet mogle biti obećavajući deo ovog pristupa koji zahteva da se mnoštvo faktora promeni. Langbajn kaže da se sa svojim kolegama raduje razvijanju automatizovane verzije njihovog MooLoo trening programa, kako bi ga učinili efektivnijim i pristupačnijim.

“Već pripremamo naredni projekat u kome ćemo realizovati naše rezultate koje smo dobili u eksperimentalnim uslovima, u praktičnim okolnostima”, rekao je on. “Zbog ovoga, čitav proces treba automatizovati. Određeni senzori će detektovati uriniranje i pokretati ili davanje nagrade ili kaznu, u zavisnosti od toga gde se uriniranje desilo.”

Uspešnost ovog eksperimenta je takođe podsetnik na to da su krave i te kako sposobne da uče i izvode zadatke koji zahtevaju i kognitivnu sofisticiranost i fizičko izdržavanje. Sledeći put, pre nego što pomislimo da neke od ovih životinja nisu pametne, treba da se setimo da su one verovato u stanju da nauče da koriste toalet mnogo mlađe nego mi ljudi.