FYI.

This story is over 5 years old.

fenomeni

Šta nam noćna Google pretraga govori o ljudskoj psihi

Intervjuisali smo bivšeg naučnika zaduženog za podatke sa Gugla o tome šta nam pretrage koje vršimo kasno noću govore o ljudskoj psihi.

Jeste li ikad ležali budni u dva izjutra, na osnovu glavobolje samom sebi postavljali dijagnozu moždane aneurizme, tražili gde su sve primećeni leteći tanjiri ili preispitivali svoje mesto u univerzumu? Ne plašite se, dragi moji: niste sami. Pionirsko istraživanje kako pretrage na Guglu mogu da pruže uvid u ljudsko psihu pokazuje koliko toga nam je svima zajedničko – od bizarnog, preko potresnog do zastrašujućeg.

Reklame

Doktor Set Stivens-Davidovic, bivši naučnik zadužen za podatke s Gugla sa doktoratom iz ekonomije na Harvardu, analizirao je podatke koji pokazuju čime se dokoni bave u sitnim satima i rezultate strpao u svoju novu knjigu. Sastala sam se s njim da bih saznala šta to sve znači.

VICE: Kako se naše navike prilikom pretraživanja menjaju kasno noću?

Doktor Set Stivens-Davidovic: Kasno noću ima mnogo anksioznosti, napada panike i zabrinutosti za zdravlje. Ljudi se bude u tri izjutra obliveni hladnim znojem, zabrinuti da imaju rak ili Parkinsonovu bolest ili da imaju amiotrofičnu lateralnu sklerozu ili tumor na mozgu. Takođe, kasno uveče se mnogo puši marihuana. Između dva i četiri izjutra ljudi postavljaju velika pitanja, kao što su: "Šta je smisao svesti?", "Da li postoji slobodna volja?", "Ima li života na drugim planetama?" Još nešto što nalazite u 3.16 izjutra su pretrage za prosvetljenjem.

Verovatno je jedan od razloga za to upotreba kanabisa, pošto ljudi guglaju: "Kako srolati dožint" između 1 i 2 izjutra, pa je to jedna od stvari koju često možete da sretnete. Takođe, kasno noću viđate seksualnu napaljenost – pornjava je najpopularnija između ponoći i dva izjutra.

Pretpostavljam da su podaci prilično drugačiji u zavisnosti od toga o kom danu u nedelji se radi?

Jeste, u tri izjutra subotom verovatnije je da vidite da su ljudi pijani. Ljudi prave česte greške u kucanju, verovatno zato što su popili, zaboravljaju svoje lozinke jer su se odvalili u petak uveče.

Reklame

Da li vaše istraživanje pokazuje kako rod utiče na naše navike na internetu u sitne sate?

Jedna stvar koju sam viđao je da Literotika – koja je popularnija među ženama – više skače u jutarnjim časovima. Dakle, možda su žene napaljenije izjutra, a muškarci napaljeniji noću. Ne razvrstavamo pretrage prema rodovima, tako da ne znamo zasigurno – na internetu, niko ne zna da ste pas.

Šta je sa skokovima u pretragama tabu tema ili nezakonitog ponašanja?

E, to već ume više da uznemiri. U tri izjutra ljudi pretražuju stvari kao što su "ubiti muslimane", a to čak ume da predskaže zločine iz mržnje koji se dogode posle. Ti ljudi verovatno nisu najzdraviji pripadnici društva, ali se oni redovno pokažu u pretragama na Guglu, a mi potencijalno možemo da iskoristimo tu informaciju da saznamo šta ove nestabilne ljude tera da imaju nasilne, opasne misli koje ponekad sprovode u delo.

Da li nekada predajete svoje rezultate bezbednosnim službama?

Govorio sam nešto malo javno o tome da bi policijske službe mogle da iskoriste neke rezultate naših istraživanja. Ako postoji neobično mnogo pretraga kao što su "ubiti muslimane" ili "mrzim muslimane", onda bi bilo pametno kad bi policijske službe postavile dodatne snage ispred džamija, na primer.

"Svi usamljeni ljudi se na neki način pokažu na Guglu"

Da li različite nacije tragaju za različitim stvarima u određeno doba dana?

Jedna od stvari kojima sam se bavio bila je pauza za ručak u raznim delovima sveta. U Sjedinjenim Državama, ljudi rade razne stvari – u podne radnim danima obično čitaju vesti. U Japanu, oni planiraju putovanja. U Belgiji, ljudi se tokom pauze za ručak bacaju na šoping.

Reklame

Šta ovi podaci mogu da nas nauče o ljudskoj psihi?

Uz pornografiju, zabrinutost za zdravlje i metafizička pitanja, mislim da je ono što se dešava mešavina dosade, anksioznosti i pušenja marihuane u sitne sate. Kad gledamo malo više uopšteno, ono što može da se primeti u ovim podacima jesu jasni obrasci koji se pokazuju kad imate posla sa 200 miliona ljudi. Mnogi ljudi misle da je njihova situacija jedinstvena i da ima nečeg posebnog u vezi s njima, ali kad ih sakupite na gomilu sa svima ostalima vidite da veliki broj ljudi radi iste stvari u isto vreme i u nekim pogledima su ljudi predvidljiviji nego što nekad mislimo.

Dakle, na neki način, nešto od ovog istraživanja moglo bi da pomogne da se osećamo manje otuđeno, pošto pokazuje da smo samo jedni od miliona neznanaca koji se plaše i mozgaju usred noći.

Jeste, svi usamljeni ljudi se na neki način pokažu na Guglu. Stvarno je uzbudljivo to što su svi ti podaci presedan. Nismo do sada znali – a nešto od ovoga su preliminarni podaci – na primer, koliko ljudi doživi napad panike u tri izjutra nekog utorka uveče. Ali sada to možemo da dovedemo u vezi s tim šta se utorkom popodne dešava u Njujorku a što bi moglo da natera neobično velik broj ljudi da doživi napad panike u istom gradu u utorak uveče. To je pitanje na koje bi bilo nemoguće odgovoriti tokom čitave istorije čovečanstva, ali sada mi to možemo – mada još uvek nisam provalio šta je tačan odgovor. Mislim da ćete morati da pročitate knjigu koju spremam kao nastavak.

Reklame

Veliko hvala.

Knjiga Svi lažu: Veliki podaci, novi podaci i šta internet može da nam kaže o tome ko smo zaista biće objavljena u maju 2017. godine u izdanju Harper Kolinsa, a unapred može da se poruči ovde.

Pratite Sofiju na Tviteru @sophiarahman

Još na VICE:

Neobični, subverzivni koreni pomame za bojankama za odrasle

Najgluplji trendovi na koje smo se ložili u srednjoj

Kratko uputstvo za udomljavanje životinja u Srbiji